Klimatske promjene mogle bi skratiti životni vijek ljudi za šest mjeseci, pokazuje istraživanje objavljeno u četvrtak. Ovo je još jedno oštro upozorenje o posljedicama globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Znanstvenici su potvrdili da će 2023. biti najtoplija godina ikada zabilježena.
Promjene temperature i padalina uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi skratiti prosječni ljudski životni vijek do šest mjeseci, rekao je istraživač Amit Roy u radu objavljenom u časopisu PLOS Climate.
Roy, istraživač na Sveučilištu znanosti i tehnologije Shahjalal u Bangladešu, došao je do svog zaključka analizirajući podatke o očekivanom životnom vijeku iz 191 zemlje svijeta između 1940. i 2020. godine.
Roy je rekao da bi, ako se isključe drugi čimbenici kao što je bruto domaći proizvod, porast temperature od samo 1 stupanj Celzijusa godišnje smanjio očekivani životni vijek za pet i pol mjeseci.
Podaci pokazuju da promjene u količini oborina zbog klimatskih promjena mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice i mogu također skratiti životni vijek. Ako se izuzmu promjene temperature, povećanje ili smanjenje količine oborina može biti korisno ili štetno, ovisno o tome događa li se promjena u području koje već ima obilne oborine ili u području zahvaćenom sušom.
Međutim, kada su oborine i temperaturne promjene uzete u obzir, Roy (koji je razvio novi indeks koji uzima u obzir kombinirani utjecaj ovih dviju opcija na očekivani životni vijek) otkrio je da šestomjesečni pad očekivanog životnog vijeka ima negativnije posljedice.
Roy je upozorio da su žene i stanovnici zemalja u razvoju daleko više pogođeni.
Prošla godina rušila je rekorde
Znanstvenici su potvrdili da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina i upozorili da bi 2024. mogla oboriti rekord. Gotovo svi stručnjaci smatraju da su ljudske aktivnosti te koje uzrokuju značajne i brze klimatske promjene, kakve se nikada nisu dogodile na našem planetu, te upozoravaju da će se, čak i ako se poduzmu drastične mjere za ublažavanje tih promjena, postojeći Većina problema nastaviti. postojati. Traje desetljećima.
Iako su klimatske promjene normalan i očekivan aspekt planetarnih ekosustava, emisije stakleničkih plinova kao što su ugljični dioksid i metan ometaju prirodne cikluse i pomažu “hvatanju” topline unutar planetarnih sustava. Povećane temperature mogu dovesti do poremećaja u strukturi klime, tako da se količina oborina može smanjiti, što dovodi do suše, ili porasti, što dovodi do poplava u nekim područjima.
Tačka bez povratka
Znanstvenici upozoravaju da ćemo bez čvrstih, brzih koraka za smanjenje emisija stakleničkih plinova premašiti gornju granicu i doći do točke s koje potencijalno nema povratka, a očekuje se da će ekstremni vremenski uvjeti poput oluja, suša i niskih temperatura postati još ozbiljniji. Česti i sve intenzivniji.
Iako su dosadašnja istraživanja pokazala niz negativnih utjecaja klimatskih promjena na zdravlje, uključujući potencijalno smrtonosne vrućine, povećava se rizik od novih smrtonosnih pandemija, porasta ekstremnih vremenskih uvjeta i prirodnih katastrofa te rizik pojedinaca koji pate od respiratornih i mentalnih problema. Roy je rekao da niti jedna dosadašnja studija nije jasno pokazala vezu između vremenskih pojava i očekivanog životnog vijeka.
“Globalna prijetnja koju klimatske promjene predstavljaju za milijarde ljudi dodatno pokazuje potrebu za razumijevanjem klimatske krize kao krize javnog zdravlja”, rekao je Roy. “Napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova i proaktivne inicijative ključni su za produljenje životnog vijeka i zaštitu Svijet. Zdravlje ljudi posvuda je vitalno.”
