U svojim počecima iskorištavanja u civilne svrhe nuklearna energija je viđena kao odgovor nasvjetske energetske potrebe

o U razvoju nuklearnih elektrana razlikujemo tri generacije reaktora ovisno o pogonskom gorivu ikemijskim procesima u tim elektranama o prva generacija reaktora  isti proces kao u prvim atomskim bombama → cijepanjem jezgara atoma teškihelemenata dolazi do oslobađanja goleme energije  kao gorivo se koristi U 235 (isto kao bomba na Hirošimu)  kontrolirana lančana reakcija → proizvodnja topline koja se koristi za proizvodnjupare koja pokreće turbine generatora (kao i kod klasičnih TE na ugljen,mazut, plin)  javlja se potreba obogaćivanja urana  reciklažom se troši energija, kao nusprodukt Pu 239 , Sr 90 i drugi radioaktivni izotopi o druga generacija reaktora  kao pogonsko gorivo koristi se plutonij koji daje više energije  temelji se na procesu fisije o treća generacija reaktora  temelji se na procesu fuzije koja je još u eksperimentalnoj fazi

procesi koji se odvijaju jednaki su procesima na Suncu → spajanje atomskih jezgara što je moguće ako se atomi sudare jako velikom brzinom danadvladaju odbijanje pozitivnih naboja jezgara – to je moguće pri visokimtemperaturama (iznad 50 milijuna °C) i tlaku ili se koriste akceleratori  proces fuzije moguć je samo u posebnom obliku tvari – plazmi (mješavini koja jenapravljena od slobodnih elektrona i neutrona)  kao gorivo koristi se plazma deuterija i tricija (teških izotopa vodika)  proces fuzije je sigurniji proces kojim nastaje manje radioaktivnog otpada, a dajeviše energije (1 kg D-T plazme ≈ 3 kg U 235 ≈ 20 000 kg ugljena) o 1979. godine na Otoku tri milje, Harrisburg u SAD-u došlo je do prve nesreće zbog nuklearneenergije o 1986. godine u Černobilu u Ukrajini došlo je do parne i kemijske eksplozije (H 2 i CO) KORIŠTENJE NUKLEARNE ENERGIJE o

Najviše nuklearnih reaktora imaju SAD (2007.: 104), a slijede Francuska, Japan, Rusija i SjevernaKoreja o Najambiciozniji nuklearni program imala je Francuska čija je većina nuklearnih reaktorasmještena na atlantskoj obali i duž rijeka Rhône, Loire i Garrone o razlozi razvoja tako opsežnog programa  nedostatak fosilnih goriva  uvoz nafte iz nestabilnih područja – sjeverne Afrike i Bliskog istoka o 1980. godine je 37% električne energije dobiveno iz NE o 1986. godine je iz 50 nuklearnih reaktora dobivena polovina ukupne električne energije o Japan zbog nedostatka fosilnih goriva također ulaže velika sredstva u razvoj nuklearne energije,iako je u povijesti osjetio sve njene negativne posljedice o Kina je relativno kasno započela s primjenom nuklearne energije o prvi reaktor pušten je u rad 1990. godine o danas već ima 10 reaktora te velike planove, pogotovo u obalnom području

o Nekadašnji SSSR ulagao je velika sredstva u razvoj i primjenu nuklearne energije, prvenstvenokako bi parirao SAD-u → takav ekspanzivni razvoj rezultirao je niskim stupnjemsigurnosti o rezultat slabog održavanja bila je eksplozija nuklearnog reaktora u Černobilu pri kojoj je uatmosferu otišlo 50 tona radioaktivnih čestica o raspadom SSSR-a nove države smanjuju ulaganja zbog nedostatka sredstava, a velikeprobleme predstavlja i problem održavanja postojećih nuklearnih elektrana o Njemačka je rano započela s razvojem nuklearne energije → prva elektrana izgrađena je 1968.godine, a uslijedio je i brz razvoj novih NE o 1978. godine imala je 8 NE, 1984. su startale čak četiri nove, a posljednja je otvorena1989. o danas radi 17 reaktora, a 19 je ugašenih (u bivšem DDR-u ne radi nijedan) o razlog smanjenja broja NE je pritisak zelenih i prelazak na obnovljive izvore energije tedotrajalost elektrana na području nekadašnjeg DDR-a o

SAD sudjeluje s čak 30% svjetske proizvodnje nuklearne energije, a zajedno s Francuskom i Japanom proizvodi oko 57% nuklearne energije o Nagli porast proizvodnje nuklearne energije uslijedio je 1980-ih godina o U posljednjih 20 godina proizvedeno je pet puta više nuklearne energije nego u prvih 20 godinaproizvodnje o Relativno značenje nuklearne energije drukčije je od apsolutnih pokazatelja jer se javljaju nekezemlje kojih nema među apsolutno najvećima → najveći udio proizvodnje električneenergije nuklearnim reaktorima imaju Francuska, Litva, Slovačka, Belgija, Švedska iUkrajina (iznad 50%) BUDUĆNOST NUKLEARNE ENERGIJE o Budućnost velikim dijelom ovisi o političkoj odluci

→ neke zemlje zakonom zabranjuju gradnju NE(Austrija) o Restrikcije i uskraćivanje poticaja razvoju nuklearnih elektrana: o još nije dostignuta sigurnost u proizvodnji, tj. potpuna kontrola procesa (brojne manjenezgode) o opasnost od proizvodnje nuklearnog oružja, iako gorivo za NE ne može poslužiti za izradubombe o strah od terorizma → dobre mete o problem odlaganja radioaktivnog otpada (I 131 – vrijeme poluraspada je 8 dana Pu 239 – 24000 godina)

o visoka cijena nuklearnih elektrana, uključujući i cijenu razvoja, gradnje, zbrinjavanjaotpada i uklanjanja ostataka elektrane nakon 30-40 godina rada o termalno onečišćenje o ne može zamijeniti fosilna goriva, pogotovo naftu jer sa mali dio nafte koristi za dobivanjeelektrične energije o za sada se koristi samo za proizvodnju električne struje o Poticaji izgradnje: o ni pojedine industrije nisu sigurne  u kemijskoj industriji Bhopal je 1984. godine iscurio otrovni plin zbog čega jesmrtno stradalo više od 2000 ljudi, a otrovano je preko 200 000 ljudi, noipak se nastavlja razvoj kemijske industrije  1963. godine je u Italiji puknula brana pri čemu je poginulo preko 2000 ljudi  u prometu godišnje pogine višestruko više ljudi nego u svim dosadašnjimnesrećama zajedno o tko želi napraviti bombu, naći će način da nabavi plutonij, uglavnom iz vojnih izvora

→ većina nuklearnih sila imala je nuklearno oružje prije primjene nuklearne energije o većina otpada kojeg treba zbrinuti ne potječe iz nuklearnih elektrana, nego iz vojnihizvora istraživanja → problem odlaganja je tehnološki riješen pretvaranjem u krutinu ipohranjivanjem u geološki stabilno područje o ljudi su više izloženi radijaciji za vrijeme međukontinentalnog leta, gledanja TV-a ili akožive u zgradi od granita nego ako žive u blizini NE o rizik od NE je manji od mnogih drugih rizika u životu o zalihe nafte su puno kratkotrajnije od zaliha nuklearnih goriva → zamijeniti gdje se može(ako se zamijeni 10% potrošnje nafte, trajanje zaliha za toliko se produljuje) o manje je onečišćenje nego kod ugljena (kisele kiše, efekt staklenika, smog…) o manje opterećuje okoliš → jedan reaktor godišnje potroši 30 do 50 tona goriva, atermoelektrana 3000 do 20 000 tona ugljena