Nafta u starom Egiptu je korištena kao sredstvo zamumificiranje, a indijanska plemena su je koristila kao lijek

Prijelomna godina u eksploataciji nafte bila je 1840. kada je Kanađanin Abraham Gesner otkriodobivanje petroleja iz sirove nafte → petrolej je brzo postao glavni način rasvjete, širaprimjena dovela je do bržeg rasta cijena sirove nafte o Potreba za pronalaskom novih izvora i tehnologija vađenja i prijevoza dovodi do početka naftneindustrije:  1857. godine počinje crpljenje nafte u Rumunjskoj  1859. godine iz naftne bušotine u Pensylvaniji parnim strojem se crpi nafta

Uskoro su izbušene brojne nove bušotine u okolici čime je došlo do padacijena s 20$ na 10c za barel (159 l) • pojavljuju se viškovi koji se početkom 1860-ih izvoze na atlantsku obaluSAD-a  1865. godine napravljen je prvi cjevovod koji je vodio 8 km od bušotine doželjezničke postaje o Krajem 19. i početkom 20. stoljeća istraživanja počinju i u drugim saveznim zemljama SAD-a(Texasu, Kaliforniji i Oklahomi), a bušotine se buše i drugdje u svijetu – u Europi, JužnojAmerici, na Bliskom istoku (prva bušotina izbušena je 1908., u Iraku 1927., a uSaudijskoj Arabiji 1938.) o Glavni svjetski proizvođači nafte (2004.) su Saudijska Arabija, Rusija, SAD, Iran, Meksiko, Kina iVenezuela o Norveška i UK su vodeći proizvođači nafte iz podmorja Korištenje nafte tijekom vremena o Do početka 20. stoljeća glavna namjena bila je dobivanje petroleja –

benzin i ostale frakcije subacane o tek uvođenjem električne struje za rasvjetu petrolej postaje nepotreban o Tijekom Prvog svjetskog rata naglo raste potražnja zbog goriva za brodove i avione o U razdoblju između Prvog i Drugog svjetskog rata porast automobilizacije i mehanizacijapoljoprivrede uvjetuju porast potrebe za benzinom o U Drugom svjetskom ratu nafta se koristi za gorivo, a kao sirovina za TNT o Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do vrlo brzog razvoja industrije i prometa što povećavaprimjenu →

dolazi do diversifikacije primjene nafte o 1950-ih i 1960-ih nafta postaje glavni energent → razvija se tehnologija vađenja, otkrivaju senova nalazišta te je cijena nafte niska i raste potrošnja o porast potrošnje vodi do gospodarskog razvoja i porasta standarda što uvjetuje daljnjiporast potrošnje i potražnje o u proizvodnji dominira nafta s Bliskog istoka (iako se sve do 1970-ih bušotine zapravonalaze u stranom vlasništvu) o 1960-ih godina otkrivena je nafta na Aljaski i u podmorju Sjevernog mora

o Sve do 1973. godine svjetski potrošači ponašali su se kao da nije riječ o neobnovljivom,konačnom izvoru energije o 1. naftni šok (1973.) o uzrok: arapsko-izraelski rat (1967.-1973.) uslijed kojeg su arapske zemlje smanjile iliprekinule isporuku nafte SAD-u i njima bliskim (zapadnim) zemljama i Japanu o OPEC učetverostručuje cijene → s ispod 3$ po barelu na 11$ po barelu o posljedice: štednja u mnogim zemljama, racionalno i efikasno korištenje energije,prelazak na druge energente o istovremeno započinju jača istraživanja u Sjevernom moru, na Aljaski i u Rusiji o 2. naftni šok (1979.-1980.) o uzroci: zaoštravanje na Bliskom istoku,

Iranska revolucija i svrgavanje (proameričkog)šaha Reze Pahlavija što je dovelo do prestanka isporuke SAD-u o OPEC udvostručuje cijene → s 13-14$ na gotovo 30$ po barelu, a postupan rast senastavio o ukupan rast cijena od 1973. do 1981. godine je s 2.8$ na iznad 34$ po barelu što je povećanje od preko 12 puta → 1980. godine zabilježena je najviša cijenanafte u 20. stoljeću – 101$ o posljedice: štednja, no različito u različitim kategorijama zemalja  Njemačka je smanjila uvoz nafte, ali su se troškovi povećali 9 puta  u zemljama OECD-a od 1973. do 1985. dolazi do porasta potrošnje energije od 5$dok je porast BNP-a bio 30% što je rezultat efikasnijeg korištenja energije 

siromašne zemlje su najteže pogođene jer nemaju ‘prostora’ za štednju pa počinjudizati kredite i upadati u dugove što je danas jedan od najvećih problema o Nakon 1981. godine cijena zbog rastuće ponude postupno opada i 1986. godine dostiže 13$(povremeno i niže) → ponovni porast potrošnje, rekord iz 1979., dosegnut je teksredinom 1990-ih o 3. naftni šok (1990.-1991.) o uzrok: zaljevski rat o zbog velikih zaliha i isporuke od ostalih zemalja šok je umanjen te samo uvjetno govorimoo naftnom šoku o 4. naftni šok (2008.) – neslužbeni → zabilježena je najveća cijena nafte ikada